Iz Vlade Srpske najavljuju da će uskoro urediti pravilnike i uredbe da bi stimulisali one koji novac deponuju na bankovne račune ili u slamarice - da ulažu u moderne oblike investiranja.
Depoziti građana u
bankama veći su od 14 milijardi maraka. Iz godine u godinu rastu, dok
istovremeno zainteresovanost za kupovinu hartija od vrijednosti nije
velika. Ekonomisti smatraju da su različiti razlozi zašto je to tako.
Izgubljeno povjerenje krajem devedesetih u vrijeme privatizacije teško
je povratiti. - Povjerenje koje su građani dali u tom periodu nije nagrađeno u vidu
dividende, u vidu nekog kapitalnog rasta, ističe ekonomista Saša
Stevanović. Iz Vlade najavljuju da će, uredbama, uskoro pokušati da podstaknu stanovništvo da kupuje obveznice i akcije, izvještava RTRS. Da neko uzme obveznicu u Republici Srpskoj, bila bi mu kamata 100 ili
200 odsto veća nego što su depoziti - istakao je premijer Republike
Srpske Radovan Višković. Ekonomisti predlažu pojeftinjenje administrativnih troškova i
smanjenje određenih procedura u trgovanju hartijama od vrijednosti. - Taj mali administrativni trošak podrazumjeva ukoliko se odlučite da
prodate HOV to mora da bude jeftino, samo tako ćete stimulisati građane
da dio svog novca daju u obveznice, dodao je Stevanović. Niko ne očekuje da će uredbe iz oblasti hartija od vrijednosti preko
noći promijeniti svijest građana, ali bi trebalo da znači korak
naprijed. Svi su saglasni da je, ipak, najznačajnije obezbijediti da
stanovništvo od mjesečne zarade može izdvojiti dio novca za hartije od
vrijednosti.